Ispušni plinovi motornih vozila mogu biti vrlo opasni za ljudsko zdravlje, zbog jednog djela otrovnih plinova koji nastaju sagorijevanjem goriva u motoru vozila.
Posebno je opasno ako se ispuštaju u zatvorenom prostoru kao što su servisne radionice i garaže.
Zato je vrlo važno poduzeti odgovarajuće prevencije kako bi se spriječilo moguće trovanje ljudi na radnom mjestu i van njega.

Isto je propisano i zakonom o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore (NN 6/84)

Firma S.tec Fischer jedna je od vodečih svjetskih proizvođača oprema za odvodnju ispušnih plinova iz zatvorenih prostora u svjetu.

Poznati su po širokom spektru inovativnih riješenja na području odvodnje plinova i visokoj kvaliteti samih proizvoda.

Kod nas možete dobiti svu potrebnu stručnu pomoć kako bi odabrali najbolji i najefikasniji sistem za Vašu servisnu radionicu.

Prije svega, željeli bih nešto reći o razlici ispušnih plinova dieselskih i benziskih motora.
Kako postoje stanovite razlike u radu dieselskih i benziskih motora, isto tako i sama posljedica njihova rada nije ista, a to su ispušni plinovi.

ISPUŠNI PLINOVI BENZISKIH MOTORA

U ispušnom plinu benzinskoga motora cijeli je niz plinova koji su posljedica
izgaranja, a u grubo ih se može podijeliti na štetne i neštetne plinove

ŠTETNI PLINOVI                         NEŠTETNI PLINOVI

Ugljični monoksid – CO            Dušik – N2
Ugljikovodici – HC                      Kisik – O2
Dušikovi oksidi – Nox                Vodena para – H2O

Ugljični monoksid (CO) je plin bez boje, mirisa i okusa. Nastaje sagorijevanjem tvari koje sadrže ugljik (poput krutih, tekućih i plinskih goriva) bez dovoljne količine kisika.
Zbog činjenice da se ne može osjetiti, ubija bez upozorenja te naziva se „podmuklim ubojicom”.

Velika količina CO nalazi se u ispušnom plinu automobilskog motora (7 posto), pa do otrovanja može doći u garaži ili servisnoj radionici (u nedovoljno prozračenoj prostoriji rad jednog motora može za nekoliko minuta stvoriti smrtonosnu koncentraciju plina).
Laganiji je od zraka i prostorija se njime puni od stropa prema dolje.

Disanjem ulazi u pluća, a zatim se u krvi veže za hemoglobin i stvara karboksihemoglobin (COHb).

Ugljični monoksid i kisik veliki su rivali što se tiče vezanja za hemoglobin, a u toj priči najveći je problem što CO ima 150 do 300 puta veći afinitet prema hemoglobinu od kisika. U praksi to znači da će i manja koncentracija ugljičnog monoksida u zraku 'istisnuti' kisik iz krvotoka, što će rezultirati kliničkom slikom gušenja.
Osim za hemoglobin, ugljični se monoksid veže i za molekulu mioglobina koji se nalazi u mišićima, a služi kao skladište kisika odnosno energije za mišićnu aktivnost. Kada ugljični monoksid preuzme kontrolu nad mioglobinom, nastaje drastičan gubitak snage i žrtva često pada paralizirana.

Simptome možemo podijeliti s obzirom na akutnu (kratkotrajnu) i kroničnu (dugotrajnu) izloženost ugljičnom monoksidu.

Simptomi akutnog otrovanja s CO-om nalikuju obolijevanju od gripe. Najprije se očituju simptomi poremećaja rada organa koji najviše ovise o kisiku, a to su središnji živčani sustav (glavobolje, vrtoglavice, grčevi) i srce (tahikardija, visok krvni tlak). Osim toga, otrovanje ugljičnim monoksidom može dovesti i do zatajivanja drugih važnih organa, što se očituje plućnim edemom, akutnim zatajenjem bubrega, odumiranjem mišića, oštećenjem srčanog mišića i sličnim.
Što se tiče kronične izloženosti ugljičnom monoksidu, zabilježena je povećana učestalost obolijevanja od koronarne srčane bolesti (što uključuje anginu pektoris i infarkt srca).

Ugljikovodici (HC) su produkt nepotpunog izgaranja. Pored naziva ugljikovodici vrlo često se kaže neizgoreni ugljikovodici. Naime HC je gorivo koje bi u potpunosti trebalo izgorjeti u cilindrima, ali u realnim uvjetima izgaranja to se nikad ne dogodi. HC u ispuhu može nastati i uslijed povećane potrošnje ulja u motoru. HC su otrovni za biljni svijet, a u većim koncentracijama štetni su i po zdravlje ljudi.

Dušikovi oksidi (Nox) su također štetni plinovi za ljudsko zdravlje a prvenstveno
nadražuju i oštećuju dišne organe. Pojavljuje se pri povećanoj temperaturi
izgaranja u motoru.

ISPUŠNI PLINOVI DIESELSKIH MOTORA

U ispušnim plinovima dizel motora ne nalaze se štetni plinovi kao kod benziskih motora, ali se nalaze fine čestice s promjerom od 2.5 mm i ultra-fine čestice s 0.1 mm promjera, koje pretežito potječu iz procesa izgaranja.

Pokusi na životinjama pokazali su da čestice iz ispušnih plinova posjeduju mogućnost izazivanja oštećenja pluća pa i smrt.

Brojne studije o pokusima na životinjama pokazale su toksičnost navedenih čestica. Zrak obogaćen s česticama doveo je do kardiopulmonalnog oboljenja na životinjskim modelima. Epidemiološke studije pokazale su povezanost porasta mortaliteta i morbiditeta , posebno kod starijih ljudi i kod osoba  s oboljenjem dišnih putova i kardiovaskularnim oboljenjem.
Postavljena je hipoteza da ultrafine čestice izazivaju upalne reakcije u alveolama i intersticiju i dovode do porasta koagulacije krvi i do pogoršanja stanja kod osoba s oboljenjem kardiovaskularnog sustava.

Zbog sveg gore navedenog vrlo je bitno da ozbiljno shvatite kakve posljedice po ljudsko zdravlje mogu napraviti štetni ispušni plinovi.

Firma Kesić-Oprema d.o.o. nudi Vam razna rješenja prilagođena Vašim potrebama